Asian otter //Azijske patuljaste vidre su najmanja vrsta vidre na svijetu.

Asian otter //Azijske patuljaste vidre su najmanja vrsta vidre na svijetu.

Azijske patuljaste vidre su najmanja vrsta vidre na svijetu i žive na području južne i jugoistočne Azije. Odrasle jedinke su dugačke do 90 cm, a mogu težiti i do 5 kg. Imaju iznimno kratke kandže, a plivaće kožice im dosežu samo do polovice prstiju. Zato su nevjerojatno spretne s prednjim šapama te njima love plijen, umjesto ustima.

Žive u obiteljskim grupama koje mogu brojati i do dvanaestak jedinki, a samo se dominantni par razmnožava. Partneri ostaju zajedno do kraja života u slozi i međusobnom pomaganju. Mužjak često nabavlja hranu za ženku i mladunce, ali oba roditelja se brinu za njih i odgajaju ih.

Azijske patuljaste vidre su društvene, vole se igrati i odlično vide izvan vode i u vodi te provode više vremena na kopnu od ostalih vrsta vidri.

Ovo je najmanja od 13 vrsta vidri, a poznate su i po svojoj snalažljivosti otvaranja školjki kako bi došle do sočnog mesa. Školjke razbijaju snažnim zubima ili ih ostave na suncu da se otvore same.
Vidra kratkih kandži jedna je od najmanjih vidri na svijetu i, kao što sugeriše njeno ime, ima veoma kratke kandže. Ove kandže su, u stvari, sitne tupe bodlje koje jedva da proviruju iz vrhova šapa. Neobično je da je kožica razapeta samo na zadnjim zgobovima - ne na krajevima prstiju kao kod drugih vidri. Ovo prilagođavanje znači da je ona spretnija i osjetljivija na dodir od drugih vidri.
Vidre kratkih kandži hvataju plijen više spretnim šapama nego zubima. Najviše vole krabe i mekušce i razvile su velike, široke zube za razbijanje ljusaka. Od ostale hrane jedu žabe i male vodene sisare. rijetko jedu ribu, pa ne postoji otimanje za hranu kada žive u blizini drugih vrsta vidre,o kojima će biti govora u ovom blogu.

Azijska vidra je vrlo društvena, pa parovi često žive zajedno cio život. Male društvene grupe do 12 životinja vrlo su česte, a zabilježeno je 12 različitih poziva koje one upćuju. Ove vidre su takođe zahvalni kućni ljubimci, a neke su malajski ribari čak naučili da love ribu. 
Prednje šape vidre kratkih kandži podsjećaju na ljudske prste i čine je najspretnijom od svih vidri.Njene prednje šape omogućuju joj da liepo pipa hranu u plitkoj vodi. Ona takođe ima jak rep, zahvaljujući čemu je odlična plivačica. Vidra kratkih kandži ima kratko tamnosmeđe krzno sa svijetlim belezima na licu i grudima.

Manje su od europske vidre, ali su spretnije na kopnu.
MOGLE BI IZUMRIJETI: Patuljaste vidre proglašene su osjetljivom vrstom na koju treba dodatno pripaziti kako ne bi izumrle u budućnosti.

To su veoma razigrane i vesele životinje. Većinu slobodnog vremena, kad ne traže hranu i ne spavaju, provode igrajući se na obalama rijeka, gdje žive. Ove vidre možemo pronaći u močvarama Bangladeša, Indije, Kine, Tajvana, Vijetnama i u ostalim zemljama Azije. 

Od svojih rođaka, euroazijskih vidri, razlikuju se veličinom i izgledom. Patuljaste vidre narastu samo 60 cm u duljinu, a plivaće kožice među prstima puno su im manje nego kod euroazijske vidre. To znači da su ovi patuljci puno okretniji i spretniji na kopnu u usporedbi sa svojim velikim rođacima. 

Patuljaste vidre ostaju sa svojim partnerom cijeli život i oba roditelja uključena su u gradnju brloga i brigu o mladuncima. Mladunci na svijet dolaze teški sammo 50 grama i ženka s njima ostaje dok ne ojačaju. Za to vrijeme mužjak u brlog donosi hranu, da bi i ženks imala što jesti. Kad mladunci ojačaju, izlaze iz brloga i otad se za njih brine cijela zajednica. 

Patuljaste vidre žive u velikim skupinama, tj. obiteljima, koje mogu imati i po 12 članova. Obitelj se često zajedno sunča na obali, a dok odrasli paze na grabežljivce, mladunci se igraju i love, dobacuju si kamenčiće ili žongliraju školjkašima. Nakon što završe igru, ostave školjke na suncu da se otvore, kako bih ih mogli lakše pojesti.

 O EVROPSKIM VIDRAMA:

VIDRINA JE KUĆA "SPETLJANA" PODVODNA JAZBINA.

Vidra nastanjuje padine uz obalu. Jazbina joj je nalik na čep i nalazi se oko 50 cm od površine vode. Najčešće ima hodnik koji spaja prostoriju gdje vidre borave s otvorom poput dimnjaka kroz koji prolazi zračenje. Vidra naročito voli smještaj u korijenju stabla.

Vidra se pari u svako godišnje doba, ali su joj malo draži za ljubav veljača i lipanj. U gnijezdu male vidre pijuču kao pilići. Kad zovu u pomoć ili kad traže hranu, ispuštaju lagani fićuk, koji podsjeća na onaj što ga ženke ispuštaju kad pozivaju na parenje.

Vidra ima beskrajnu potrebu da se troši. Ona se baca s velikim veseljem u aktivnosti, u igre sa svojim sestrama i svojom braćom. Igra je za vidre vrlo značajna. U vodi se majka zabavlja sa svojom djecom simulirajući borbu i hvatajući ih za rep. Na zemlji se zabavlja vukući ih uzduž blatnjava, ledena ili snježna spusta. Majka se sanjka prva, zatim se penje gore i bezbroj puta pokazuje svojim mladima spust.

Kako vidra lovi uglavnom noću i po snijegu, potrebna joj je nevjerojatna spretnost i strpljivost. Sposobna je ostati  dugo pod vodom. Kao upravljač koristi svoje stražnje noge i rep. Ribe čine 50 do 90 % njezine prehrane. Kad nacilja svoj plijen, slijedi ga i ubrzo, ako nije velik, zgrabi ga prednjim nogama ležeći na leđima. Izluđuje rakove, riječne ptice, glodavce i patke. Po zimi izdubi u ledu rupu i lovi pod vodom.

 Zagađenost rijeka prava je nevolja za vidru jer ona voli izrazito čiste vode. Rijeke koje zagađuje industrija pravi su otrov za vidre. Polyclorobiphenol (teškog li naziva?), kemijsko sredstvo koje je potrebno za proizvodnju plastike, navodno nije štetno jer odlazi u zrak, ali se vraća s kišom i pada na biljke, a to je vrlo štetno za vidru.Do početka XX. st. vidra je bila rasprostranjena po čitavoj Europi. Nakon 1950. godine broj joj se sve više smanjivao, pa je 1972. godine vidra proglašena zaštićenom vrstom zahvaljujući ljudima koji su se borili za njenu zaštitu. Do tada je često bila progonjena zbog svoga lijepog krzna. Cijena njezina krzna dosizala je vrlo velike iznose. Danas je izlov manji, ali je prate druge nevolje.

 Mnogi prirodnjaci žele ponovo dovesti vidre u naše potoke znajući da je to korisno za stanovništvo, jer gdje živi vidra područje je zdravo. To nije jednostavno i zato na to treba gledati kao na mogućnost koja će se ostvariti u duljem vremenskom razdoblju. Važno je da ljudi shvate da je vidrina prisutnost dragocjena. Dragocjena je jer pokazuje kvalitetnu okolicu, a osobito kvalitetnu vodu. Važno je da djeca shvate kako je vrlo dobar znak ako je vidra ; blizu nas, makar i ne znala zašto.

 Jeste li znali...
... da je vidra sisavac, proždrljiva je i vrlo značajna među sisavcima
… da je dugačka metar do 1,37 m uključujući i rep, a teška je od 5 do 12 kg
… da zrelost postiže sa 2 ili 3 godine života i okoti jedno mladunče ili dva, a rijetko tri ili četiri mladunčeta
… da male vidre progledaju nakon tridesetak dana
… da vidra nastanjuje Europu, Aziju, sjevernu Afriku i Indoneziju da duže živi u zoološkom vrtu (do 15 godina), a u prirodi kraće (do 10 godina)
… da je u Europi zaštićena?